listovi5433cirN
svN
 
 
 
 
Web www.dijaspora.nu

         Svima se dopala moja priča. Primetio sam kako su vremenom počeli da je prepričavaju i prisvajaju, ponešto i dodaju. Ali, jedino ja znam nastanak, razvoj i kraj ove priče: Radi se o kralјu Petru I Karađorđeviću i mome dedi Mićuli, Milovanu Lazara Milovačevića iz Božurnje podno Oplenca.

kp 1
Lična karta moga dede Milovančević Milovana Mićule iz 1945. godine

       Moj deda je obrađivao svoj vinograd na Oplencu. Kad, naiđe iz svog vinograda kralј Pera u narodnom odelu i opancima. Pozdrave se oni tradicionalnim pozdravom:

          - Pomoz Bog! 

          -Bog pomogo! 

          Nakon toga nastave razgovor. Kralј Petar je u to doba počeo da zida svoju zadužbinu na Oplencu, hram Svetog Đorđa (Georgija) povodom stogodišnjice od Prvog srbskog ustanka. Postavi kralј pitanje mome dedi, tada mladiću, Mićuli. 

          - Da li bi hteo da mi prodaš vinograd? 

          - Gde Vi, Vaše visočanstvo, najviše volite da sedite i odmarate?, upita moj deda Mićula 

          - Ovde na Oplencu u svome vinogradu”, odgovori kralј. 

         -I ja isto, Vaše visočanstvo, uzvrati mladić (što je značilo da viograd nije na prodaju). Nezadovolјan odgovorom kralј nastavi svoju šetnju od Božurnje ka Žabarima. Kad posle nekog vremena naiđoše dva pandura i upitaše Mićulu: 

          - Je li bre, na koju stranu ode kralј? 

          Mićula im pokaza kuda je kralј otišao i oni odoše u selo Božurnju da traže kralјa među selјacima, a Mićula nastavi okopavati vinograd na Oplencu. 

                          ***

kp 2
Katastarska karta sa Oplenca iz 1933. koja svedoči o posedu NJ. V. Kralja Petra i njegovih komšija

         Ova priča se nastavlјena posle Drugog svetskog rata, u vreme komunističke diktature. Poznato je da su komunisti zabranili Karađorđevićima povratak u Jugoslaviju. Oduzeli su im svu imovinu kao i vinograde oko zadužbine na Oplencu.

          U vreme naslilne kolektivizacije vlastima je palo na um da prošire oduzete plataže kralјevih vinograda. I onda su počeli u svome nasilničkom maniru buldožerima da krče i oduzimaju susednim selјacima vinograde. 

          Moj deda, tada već odrastao čovek zaustavio taj pohod na njegovu imovinu tako što je legao ispred buldožera. 

          Milicija je privela Mićulu koji je odležao tri meseca u zatvoru. Vredelo je. Komunisti su se okanili proširivanja vinograda. 

                            *** 

Lična karta moga dede Milovančević Milovana Mićule iz 1945. godine 

          Moj deda Mićula upokojio se 1983. godine. Ja, kao njegov unuk, nasledio sam vinograd na Oplencu kao i Krsnu slavu Svetog Arhangela Mihaila. Deda Milovan nije hteo da proda vinograd kralјu, ali nije dozvolio ni komunistima da ga otmu. Hteo je da ga ostavi u nasledstvo, potomstvu svome. 

                             *** 

          Tako je, eto, palo meni u zadatak je da sačuvam vinograd, produžim tradiciju i ostavim svojim potomcima u nasleđe. 

Katastarska karta sa Oplenca iz 1933. koja svedoči o posedu Nј. V. Kralјa Petra i njegovih komšija 

          U leto 2014. godine izveo sam geometra na moj posed na Oplencu, koji sam nasledio od moga dede Mićule. Tada sam dobio jednu fotokopiju katastarske karte iz 1933. godine gde se jasno vidi da je prvi komšija moga dede, Milovančević L. Milovana zvanog Mićula on lično ”NјVKP” što znači Nјegovo kralјevsko Visočanstvo Kralј Petar I. 

          Vinograd smo nanovo podigli i prva berba je bila 2018. godine, tačno na stogodišnjicu od rođenja moje pokojne majke Zorke zvane Seka, inače kćerke Milovan L. Milančevića- Mićuline. Moja dobra majka upokojila se na moj 50-ti rođendan 2. septembra 2008. godine. 

kp 3

Ikona Svetog Trifuna, koja je jedna od tri ilustracije teksta Dragana Đekića, ikonopisao je lično autor ove priče. Predao je kao poklon episkopu Britansko-skandinavske eparhije G: Dositeju koji Svetog Trifuna proslavlјa kao svoju Krsnu slavu.

 

 

dragan djekic1

Ovaj tekst potpisujem u Švedskoj kao živopisac Đekić Dragan od Oplenca, na dan Svetog Trifuna zaštitnika vinogradara, 1. februara 7528. godine, po našem starom kalendaru, iliti po ”novom” kalendaru 14. februara 2020. godine. 

Publikovano, februara 2020. godine