listovi5433cirN
svN
 
 
 
 
Web www.dijaspora.nu

Petar Zegarac 1906-1993

Vreme brzo, neobicno brzo, tece i menja se. Dogadjaji se smenjuju kao na traci. Ono sto se dogodilo samo pre pola casa, pola meseca ili pola godine zna se nepovratno izgubiti ako se ne zabelezi. Mudrost, da se stvarno dogodilo samo ono sto je zapisano, potvrdjuje se uvek iznova.

U poodmakloj zivotnoj dobi, dakle u dobi kada se pocinju svoditi racuni sa zivotom i njegovim ucinkom, jedan covek pocinjao se secati i pomalo beleziti. Na nagovor prijatelja odlucio je da svoje beleske ucini dostupnim sirem krugu ljudi. One sto su odlucivali o ulaganju drustvenog novca u ocuvanje nase kulture i jezika u tudjini, njegove knjige, nazalost, nisu interesovale. Verujuci, medjutim, u rec svojih prijatelja odlucio je, zbog toga, postati pisac o svom trosku. Zvao se Petar Zegarac. Dobro je, cak bi se moglo reci da je i opsta korist, sto je tako odlucio.

Staro znanje za nove ideje

Bio je masinski inzenjer. Pre Drugog svetskog rata bio je direktor prodajnog odeljenja petrolejske kompanije "Sel". Kao visokoobrazovan strucnjak posle rata radio je na odgovornim mestima u privredi. Pedesetih godina ce se teze razboliti i zbog lecenja, duze ce odsustvovati sa posla. U dokolici probude se stara znanja stecena za vreme studija u obradi kovanog gvozdja. Nauceno na fakultetima kombinuje i uporedjuje sa literaturom iz umetnosti. Odlucuje se da pokusa i uspeva kovano gvozdje koristiti kao materijal za umetnicki izraz. Posle sest godina upornog rada, nakon izlozbi u Otadzbini i inostranstvu (Italija, Nemacka, Luksemburg, SAD i Svedska), Petar Zegarac je postao clan Udruzenja likovnih umetnika primenjene umetnosti Srbije.

Trosoban stan na izlozbi

Vrhunac kao primenjeni umetnik Zegarac ce ostvariti 1962. godine reprezentativnom izlozbom "Metal u savremenom domu". Izlozba je bila postavljena u Muzeju za primenjenu umetnost u Beogradu. Ustvari na izlozbi Zegarac je opremio svojim delima trosoban stan. Namestaj je bio od kovanog gvozdja modernog oblika i Zegarcevog dizajna, dekorativna ogledala sa ornamentima iz nasih srednjevekovnih manastira, tapacirane fotelje, stolovi od kovanog gvozdja sa plocama od staklenog mozaika, a u vitrinama su bili emajl eksponati, zdele, tanjiri, ciraci, vise modela posudja za kafu.

Pisac unikatnih dela

U poznim godinama, kao afirmisan umetnik primenjene umetnosti, Petar Zegarac, na srecu, okusava se kao pisac. Zaista je to srecna okolnost, jer je Zegarac, sa izbrusenim osecajem za detalje i opstim zapazanjima, ostavio vredna dela. Njihova vrednost je u slici zivota osamdesetih godina ovog veka, uspesno izvajanoj slici nasih domacina, Svedjana ali i u izvanrednim opisima mesta, ljudi i pojava koje su, od detinjstva u Sremskoj Mitrovici do smrti u Stokholmu, ispunjavale zivot ovog neobicnog coveka. Humoristicko-satiricne price "Kako postati pravi Svedjanin", uz knjige secanja; "Secam se..." i "Nova secanja", izdvajaju se svojom zreloscu. Ako zanemarimo jezicke i gramaticke greske, na koje se i pisac u obracanju citaocu zali, jer nema medju useljenicima lektora, spomenute knjige, verujemo, u buducnosti ce se sve vise spominjati. Svedska verzija knjige "Kako postati pravi Svedjanin" od strane svedskih kriticara proglasena je "kao unikatno delo svoje vrste", piscu je donela godisnju nagradu opstine Stokholm i prijem u clanstvo Udruzenja svedskih knjizevnika.

Neopravdano zapostavljen

Kao primenjeni umetnik Petar Zegarac je dobio punu satisfakciju. Kao pisac za zivota je bio zapostavljen, moglo bi se reci i potcenjen. Neopravdano. Dovoljno je bilo procitati njegove opservacije o nasem i mentalitetu Svedjana, pa se uveriti u umetnicku a posebno dokumentarnu vrednost onog sto je Zegarac napisao. Medjutim, to nije jedino. Knjige napisane "o svom trosku" mogu biti, a one su to vec i danas, dragocene za sve one koji pozele osvetljavati puteve nas razvejanih po belom svetu.

_____________________________________________

Sve knjige Petra Zegarca:

"Po mirisu mi dodji", humoristicke i druge price, 1979. 
"Secam se...", price, 1982. 
"Att bli äkta svensk", "Norsteds" 1982. 
"Kako postati pravi Svedjanin", 1985.
"Tamo amo po Evropi" - putopisi sa originalnim fotografijama, 1986.
"April ´41" - zapisi jednog komordzije, 1987. (cirilica) 
"Biser u moru", price, 1988. 
"Clanci i eseji", 1988. 
"Leni", roman, 1988. 
"Nova secanja", 1991. (cirilica)

Sve knjige Petra Zegarca, osim jedne napisane na svedskom jeziku ( "Att bli äkta svensk" - Kako postati pravi Svedjanin), objavljene su u izdanju autora. Knjigu humoristicko - satiricnih prica na svedskom objavila mu je poznata izdavacka kuca "Norsteds" 1982. Dve knjige koje je objavio u vlastitom izdanju Petar Zegarac je posvetio svojoj supruzi Karin Almberg, jednu Mili Vidakovic, dok je jednu knjigu posvetio drugarima sa kojima je proveo mladost: Kosti i Nikoli Milinovu, Aleksandru Bericu i Zvonku Veljkovicu .

_______________________________________________

Biografija:

Petar Zegarac rodjen je 1906. godine u Sremskoj Mitrovici. Skolovao se u rodnoj Mitrovici i Novom Sadu gdje je maturirao. Studirao je na Tehnickim fakultetima u Beogradu i Zagrebu. Bio je clan Udruzenja likovnih umetnika primenjene umetnosti Srbije (ULUPUS) i Udruzenja svedskih knjizevnika.

U Svedsku je dosao 1969. godine. Bio je ozenjen Svedjankom Karin Almberg. Imao je vise samostalnih i zajednickih izlozbi u Srbiji i inostranstvu. U vlastitom izdanju objavio je devet knjiga. Jednu knjigu objavilo mu je svedsko izdavacko preduzece "Norsteds". Bio je clan prvog Odbora Srpsko-pravoslavne crkvene opstine u Stokholmu. Umro je u Stokholmu 1993. godine, gde je i sahranjen.

_____________________________________________

U broju 10. "Dijaspora" se obratila citaocima i pozvala ih da zajedno osvetlimo zivotnu pricu autora knjige "Secam se..." Petra Zegarca. Javilo nam se deset citalaca. Svima se zahvaljujemo za doprinos u stvaranju ove vredne zivotne price.