- Teško je reći od čega sve to zavisi, ako je tačna pretpostavka iz pitanja da se mladi angažuju manje u politici nego što je to nekad bio slučaj. Jedno od objašnjenja, možda, trebalo bi potražiti u ”smrti ideologija” (tj. pobjedi (neo)liberalizma) i nedostatku kolektivnih vizija u društvu, što se odrazilo i na (pre)usmjeravanju interesovanja mladih sa šire zajednice na svoj ”uski” interesni krug.
Što se tiče mladih sa prostora bivše Jugoslavije, mislim da tu postoje još neki dodatni razlozi a to je prije svega društveno-ekonomsko porijeklo mladih iz bivše Jugoslavije koji se (ne)angažuju u politici u kombinaciji sa odnosom većinskog švedskog stanovništva prema različitim grupama sa dotičnog područja i naročito tretmanom zvanične švedske politike i medija prema zemljama porijekla pojedinih grupa. To svakako može da utiče na ubjeđenja mladih građana Švedske stranog porijekla o tome koliko je uopšte smisleno baviti se politikom i koliko se na stvari može uticati kroz politički angažman. U tom smislu sigurne je da postoje razlike među različitim grupama porijeklom iz bivše Jugoslavije. Postoje znaci da neke švedske parlamentarne partije počinju uviđati da među švedskim državljanima stranog porijekla, što se posebno odnosi na ne malu grupaciju koja bi se mogla nazvati švedsko-srpska, postoji neiskorišćeni glasački potencijal i da ih spoljnopolitički obziri i politika znavičnog Stokholma više ne sprečavaju u iskorišćavanju tog potencijala za dobrobit svoje partije. Ostaje da se vidi da li će to uticati na mlade da se više angažuju u društveno-političkom životu.
Spasoje Marjanović, Stokholm
Povezani tekstovi i prilozi:
Zvanična prezentacija projekta PILE10
Bojan Brstina
Оnline opcija društvenog života
Ljubomir Dević
Nekorektan tretman mladih
Brankica Nikolić
Riječ koju često izgovaramo - dijaspora
|